Pritisnite ENTER za pregled rezultata ili ESC da zatvorite pretragu.

EU: Ekonomski oporavak EU brži od očekivanja
Meta avatar Beta   12/07/2021

EU: Ekonomski oporavak EU brži od očekivanja

Beta 12/07/2021

Prema najnovijoj ekonomskoj prognozi Evropske komisije, privreda u EU trebalo bi do kraja godine da poraste za 4,8 odsto, dok bi 2022. stopa rasta trebalo da bude 4,5 odsto, objavljeno je na portalu UGS Nezavisnost.Nova prognoza je i da će se realni bruto društveni proizvod (BDP) vratiti na nivo pre pandemijske krize u poslednjem tromesečju ove godine.Evropska komisija je objavila prognozu da će se evropska ekonomija oporaviti brže nego što se ranije očekivalo, jer su privredni rezultati u prvom tromesečju premašili očekivanja, a poboljšana zdravstvena situacija podstakla je brže ublažavanje antipandemijskih mera i ograničenja u ​​drugom tromesečju.Očekuje se da će ekonomski rast podstaći nekoliko faktora. Pored privrednih aktivnosti koja su u prvom kvartalu godine premašila očekivanja, ekonomiju podstiče efikasna strategija suzbijanja virusa i napredak u vakcinaciji koji su doveli do opadanja novih infekcija i hospitalizacija. Taj trend suzbijanja virusa omogućio je članicama EU da ponovo otvore svoje ekonomije u drugom kvartalu, što je posebno koristilo preduzećima u uslužnom sektoru.Rezultati optimističnih anketa među potrošačima i preduzećima, kao i mobilnost u praćenju podataka, sugerišu da je već u toku snažan rast privatne potrošnje. Pored toga, postoje dokazi o oživljavanju turističkih aktivnosti unutar EU, čemu bi trebalo da doprinese novi EU digitalni kovid sertifikat koji se primenjuje od 1. jula.U Evropskoj komisiji očekuju da će privatna potrošnja i investicije biti glavni pokretači ekonomskog rasta, podržani zapošljavanjem koje raste uporedo sa većim ekonomskim aktivnostima.Prognoza inflacije za ovu i narednu godinu takođe je značajno revidirana. Očekuje se da će ove godine na rast potrošačkih cena uticati rast cena energije i robe, "uska grla" u proizvodnji usled ograničenja kapaciteta i nedostatka nekih sirovina u industriji, kao i povećana potražnja na evropskom i drugim tržištima.Procena je da bi tokom 2022. ovi pritisci trebalo da slabe uporedo sa rešavanjem proizvodnih ograničenja i postepenim usklađivanjem ponude i potražnje. U skladu sa tim očekivanjima, predviđa se da će inflacija u EU ove godine u proseku iznositi 2,2 odsto, odnosno 1,6 odsto 2022. godine.Najnovija ekonomska prognoza Evropske komisije ukazuje i na rizike a pre svih na eventualno novo širenje verzija virusa korona zbog čega se naglašava važnost daljeg ubrzanja kampanja vakcinacije. Ekonomski rizici se odnose i na reagovanje preduzeća i domaćinstava na ublažavanje pandemijskih ograničenja. Na primer, inflacija može biti veća od prognozirane ukoliko se nastavi ograničena ponuda roba na tržištu i ako se ne smanje pritisci proizvođačkih cena na potrošačke cene.Valdis Dombrovski, izvršni potpredsednik Evropske komisije izjavio je da se evropska ekonomija snažno oporavlja."Trgovina se dobro održala, a domaćinstva i preduzeća su takođe pokazala veću prilagodljivost životu pod kovidom-19 nego što se očekivalo. Nakon mnogo meseci ograničenja, povećano je i poverenje u turizam, mada se zbog pretnje nove varijante virusa putovanja moraju pažljivo organizovati kako bi bila bezbedna", rekao je Dombrovski.On je dodao da "kao i uvek, moramo da imamo na umu razlike: neke države članice videće da se njihova ekonomska proizvodnja vraća na nivo od pre krize već u trećem kvartalu 2021, dok će neke morati da čekaju duže".Paolo Đentiloni, evropski komesar za ekonomiju, kazao je da će "ekonomija EU ove godine zabeležiti svoj najbrži rast poslednjih decenija, podstaknut snažnom potražnjom kako kod kuće tako i širom sveta, i bržim ponovnim otvaranjem uslužnih sektora".Međutim, upozorio je Đentiloni da je širenje Delta verzije virusa korona "oštar podsetnik da još nismo izašli iz senke pandemije", i naglasio da je od ključne važnosti da se udvostruče napori u vakcinaciji.Komentarišući najnoviju prognozu EK, sekretarka Evropske kofederacije sindikata Lina Kar rekla je da se ekonomija oporavlja brže nego što se očekivalo zahvaljujući većoj potrošnji. Zato bi, prema njenim rečima, "povećanje zarada kroz kolektivno pregovaranje trebalo da bude važan deo snažnog i bržeg oporavka ekonomije".Visoka predstavnica najveće evropske sindikalne centrale ukazala je i da je privredni oporavak omogućen suspenzijom pravila EU o visini budžetskog deficita i javnog duga čime su omogućeni uspešni nacionalni programi zaštite radnih mesta i zarada."Činjenica da je suspenzija fiskalnih pravila Unije olakšala oporavak pokazuje da su u osnovi ta pravila nekompatibilna sa ekonomskim rastom koji je potreban za dostojanstvena radna mesta i bolji životni standard. Pogrešna fiskalna pravila treba kompletno reformisati pre njihovog ponovnog aktiviranja 2023. godine. Tako bi se premostile ekonomske praznine između država članica i obezbedilo finansiranje hitno potrebne tranzicije u zelenu ekonomiju, na pravedan način prema radnicima", rekla je Lina Kar, kako je preneo portal nezavisnost.org.(Beta, 07.12.2021)

Pročitajte više ...

Obavestite

Ključne reči:

BDP EU Evropska komisija
Detaljnije
Minić: Neočekivana fiskalna ekspanzija, ali javne finansije su stabilne; Mijušković: Solidna stopa rasta PDV-a
Minić: Neočekivana fiskalna ekspanzija, ali javne finansije su stabilne; Mijušković: Solidna stopa rasta PDV-a

Minić: Neočekivana fiskalna ekspanzija, ali javne finansije su stabilne; Mijušković: Solidna stopa rasta PDV-a

Prema mišljenju Fiskalnog saveta, rebalans donosi neočekivano veliku fiskalnu ekspanziju. "Planirani deficit se povećava, sa 3 na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je otprilike oko 60 milijardi više nego što je bilo planirano...

Od jeseni velika promena za potrošače: Lansira se specijalni način preko kog ćete u svakom trenutku moći da pratite potrošnju struje
Od jeseni velika promena za potrošače: Lansira se specijalni način preko kog ćete u svakom trenutku moći da pratite potrošnju struje

Od jeseni velika promena za potrošače: Lansira se specijalni način preko kog ćete u svakom trenutku moći da pratite potrošnju struje

Do sada je u projekat uloženo oko 200 miliona evra, a planirana je i zamena dodatnih 400.000 brojila uz podršku EIB-a Ovaj projekat je deo šire modernizacije elektrodistributivne mreže i ključan je za energetsku tranziciju Srbije ka efikasnijem...

Sindikat penzionisanih vojnih lica: Pismo Vučića još jedan pokušaj gubitnika da anketira penzionere
Sindikat penzionisanih vojnih lica: Pismo Vučića još jedan pokušaj gubitnika da anketira penzionere

Sindikat penzionisanih vojnih lica: Pismo Vučića još jedan pokušaj gubitnika da anketira penzionere

Predsednik Udruženja sindikata penzionisanih vojnih lica Ilija Ovuka rekao je danas da je pismo predsednika Srbije Aleksandra Vučića penzionerima, kako je naveo, samo još jedan pokušaj gubitnika koji zna da gubi vlast da ispita javnost u anketi...

Čadež: Nova pravila EU ne smeju da stvaraju barijere za profesionalne vozače i transport
Čadež: Nova pravila EU ne smeju da stvaraju barijere za profesionalne vozače i transport

Čadež: Nova pravila EU ne smeju da stvaraju barijere za profesionalne vozače i transport

Čadež je na sastanku pridruženih članica Evrokomore u Istanbulu upozorio da regulatorne barijere, uključujući pravilo „90/180“ o boravku u zemljama Šengenske zone za profesionalne vozače, mogu ugroziti transport, proizvodnju i...

Spreman Nacrt izmena i dopuna zakona o NBS - Ispunjeni uslovi za njenu punu integraciju u Evropski sistem centralnih banaka
Spreman Nacrt izmena i dopuna zakona o NBS - Ispunjeni uslovi za njenu punu integraciju u Evropski sistem centralnih banaka

Spreman Nacrt izmena i dopuna zakona o NBS - Ispunjeni uslovi za njenu punu integraciju u Evropski sistem centralnih banaka

Kako je ukazano, tim izmenama biće ispunjeni uslovi za njenu punu integraciju u Evropski sistem centralnih banaka u trenutku kada Srbija pristupi EU, saošteno je iz NBS posle sastanka guvernerke Jorgovanke Tabaković sa članovima ekspertske...

Kako se kreće minimalac u EU i Srbiji: U Luksemburgu vredi skoro kao dve naše prosečne plate
Kako se kreće minimalac u EU i Srbiji: U Luksemburgu vredi skoro kao dve naše prosečne plate

Kako se kreće minimalac u EU i Srbiji: U Luksemburgu vredi skoro kao dve naše prosečne plate

To znači u proseku oko 70.000 dinara mesečno. Trenutno iznosi oko 65.000, odnosno 550 evra. Srpska minimalna zarada, što i ne čudi mnogo, manja je nego u većini zemljama EU. Zahvaljujući istraživanju Eurofonda, vidimo da je, u konkurenciji 22...

Kursna Lista Logo
Kursna Lista Logo

Kursna Lista

Uporedni pregled aktuelnih valuta po bankama, grafikoni, konvertori, vesti ...